Koliki treba biti prihod obitelji/samca da bi se ostvarili pravo na zajamčenu minimalnu naknadu?

Sva prava koja proizlaze iz Zakona o socijalnoj skrbi („NN“ br. 157/13) temelje se na osnovici koju utvrđuje Vlada Republike Hrvatske, a iznos osnovice se objavljuje jednom godišnje i počinje se primjenjivati od 1. siječnja svake sljedeće godine i za zajamčenu minimalnu naknadu iznosi 800,00 kn. Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu isplaćuje se u postotku od osnovice, a  on za samca i samohranog roditelja iznosi 100%, za odraslu osobu 60% , te za dijete do 18. godine života 40% osnovice. Kako se visina zajamčene minimalne naknade utvrđuje kao razlika između iznosa sredstava utvrđenih na navedeni način u postotku od osnovice  i iznosa prosječnoga mjesečnoga prihoda samca ili obitelji ostvarenog u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem je podnesen zahtjev za ostvarivanje prava, samac ili obitelj koji ostvaruje veći prihod od iznosa utvrđenog na navedeni način   ne ostvaruju pravo na zajamčenu minimalnu naknadu.

Tko može tražiti jednokratnu naknadu?

Prema čl. 46. Zakona o socijalnoj skrbi („NN“ br. 157/13) jednokratna naknada može se odobriti samcu ili obitelji koji zbog trenutačnih materijalnih teškoća nisu u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe vezane uz rođenje djeteta, školovanje djeteta, bolest ili smrt člana obitelji, elementarne nepogode i sl.

Centar za socijalnu skrb surađuje s humanitarnim organizacijama, te se jednokratna naknada neće odobriti za nabavu nužnih predmeta u kućanstvu i odjeće i obuće ukoliko se isti mogu nabaviti putem navedenih organizacija ( Crveni križ i sl).

Ukupni iznos jednokratnih naknada u jednoj kalendarskoj godini ne može iznositi više od 2.500,00 kn za samca, odnosno 3.500,00 kn za obitelj.

Tko i kada pokreće postupak lišenja poslovne sposobnosti?

CZSS podnosi prijedlog nadležnom Općinskom građanskom sudu radi pokretanja postupka lišenja poslovne sposobnosti na zahtjev srodnika ili po službenoj dužnosti kada na temelju medicinske dokumentacije i ponašanja štićenika procijeni da su ugrožena njegova prava i interesi, da svojim ponašanjem ugrožava sebe i okolinu u kojoj živi, te kada nije svjestan svog ponašanja i postupaka. Prije pokretanja postupka prikupljaju se anamnestički podaci i medicinska dokumentacija a zatim se u tijeku postupka imenuje poseban skrbnik koji štićenika zastupa pri sudu.

Drugi roditelj ne plaća alimentaciju, što da radim?

Obveza uzdržavanja djece je zakonsko pravo i obveza roditelja određena Obiteljskim zakonom. Ukoliko roditelji žive odvojeno a roditelj sa kojim dijete ne živi, ne doprinosi za uzdržavanje djeteta, tada drugi roditelj  može tužbom tražiti sud da sud presudom obveže roditelja obveznika uzdržavanja na plaćanje uzdržavanja djeteta.

Ukoliko postoji odluka kojom je roditelju određena obveza uzdržavanja za dijete, a isti ne doprinosi za uzdržavanje djeteta ili to čini neredovito ili u manjim iznosima od utvrđenog, tada drugi roditelj može kod nadležnog općinskog suda prijedlogom zatražiti ovrhu  koja se može provesti na novčanim sredstvima, nekretninama i pokretninama  u vlasništvu ili suvlasništvu obveznika plaćanja uzdržavanja. Nadalje, roditelj može podnijeti kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu radi pokretanja kaznenog postupka protiv obveznika uzdržavanja zbog neplaćanja uzdržavanja za dijete.
Sukladno čl. 352 Obiteljskog zakona (NN br. 116/03, 17/04, 136/04 i 107/07) ako roditelj koji uzdržava dijete ne uspije navedenim sudskim postupcima da drugi roditelj plaća presuđeni iznos za uzdržavanje djeteta,  ima pravo na privremeno uzdržavanje djeteta- djece ukoliko drugi roditelj ne udovoljava svojoj obvezi duže od šest mjeseci neprekidno ili ukoliko ne plati ukupan iznos za šest mjeseci s prekidima unutar razdoblja od sedam mjeseci.  Pravo na privremeno uzdržavanje djeteta traje najdulje tri godine, a pokreće se na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti. Zahtjev se podnosi mjesno nadležnom centru za socijalnu skrb.

Skip to content