Uputa o sprječavanju pojave epidemije COVID-19

U SVRHU SPREČAVANJA POJAVE EPIDEMIJE COVID-19 MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU

DAJE UPUTU

CENTRI ZA SOCIJALNU SKRB PRIMAJU STRANKE KOJE DOLAZE SAMO ZBOG IZRAZITO ŽURNIH I NEODGODIVIH RAZLOGA.

MOLIMO ZAPOSLENIKE USTANOVE I STRANKE DA SE SUZDRŽE OD UOBIČAJENOG NEVERBALNOG KOMUNICIRANJA KOJE UKLJUČUJE RUKOVANJE I IZBJEGAVANJE BLIŽIH SOCIJALNIH KONTAKATA.

STRANKE KOJE IMAJU RESPIRATORNU BOLEST ILI POVIŠENU TEMPERATURU (VEĆU OD 37,5 C) MOLIMO DA NE DOLAZE U PROSTORIJE USTANOVE.

Centar za socijalnu skrb Ploče možete kontaktirati: 020 679 071, Fax: 020 679 019, MOB: 091206 2331

 

Sve obavijesti vezane za ostvarivanje prava i usluga dobit ćete putem telefona.

E-mail : korisnik112@ socskrb.hr ili info@czss-ploce.hr

Centar za socijalnu skrb Ploče

X. konferencija socijalnih radnika

X. konferencija socijalnih radnika pod nazivom „Drugi i drugačiji“ održana je u hotelu Sheraton, u Zagrebu od 9 do 11.listopada 2019.godine.

Skup je organiziran od strane Hrvatske udruge socijalnih radnika i Udruge socijalnih radnika Grada Zagreba i Zagrebačke županije pod pokroviteljstvom predsjednice RH gđe. Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Zagrebačke županije i  Grada Zagreba.

Ovogodišnja konferencija bila je posvećena temi različitosti kojih smo na individualnoj, društvenoj i globalnoj razini sve više svjesni. U posljednjih nekoliko godina Europa se suočava s intenzivnim migracijama stanovništva koje dolazi izvan njezinih granica, što dovodi temu različitosti u fokus politike, gospodarstva i općenito međuljudskih odnosa. Osim kulturoloških razlika koje su s migracijama postale izrazitije, sve više se počelo pridavati pažnje i drugim različitostima među ljudima kao što su nacionalna, etnička i vjerska pripadnost, dobne, spolne, rodne i reproduktivne različitosti, socioekonomske, različitosti, razlike u zdravstvenom statusu i druge. Različitosti navedenih manjinskih grupa ponekad kod većinske skupine mogu izazvati osjećaje straha od drugačijeg i nepoznatog, osjećaj nesigurnosti te kod nekih osjećaj netrpeljivosti. Upravo zato je o temi različitosti važno govoriti, raspravljati i učiti kako živjeti s njima.

Profesija socijalnog rada nije vrijednosno neutralna, već vrlo jasno promiče pravo na različitosti. Jedna od ključnih vrijednosti navedenih u Etičkom kodeksu socijalnih radnica i socijalnih radnika Republike Hrvatske je poštivanje individualnih i grupnih različitosti u načinu života i drugih obilježja različitih pojedinaca i grupa s kojima socijalni radnici/e rade. U skladu s tim su i druge vrijednosti profesije socijalnog rada poput poštivanja dostojanstva i vrijednosti svakog pojedinca, poštivanja načela samoodređenja i promicanja humanizma. U svakodnevnom profesionalnom radu socijalni radnici se susreću s izazovima koji su rezultat rada na rješavanju problema korisnika koji dijelom proizlaze iz njihove različitosti. Socijalni rad s tim problemima zahtijeva djelovanje na više razina, od rada s pojedincem, grupama, zajednicom i širim društvenim kontekstom.“

Stoga je konferencija imala za cilj ukazati na potrebe i prava „drugih i drugačijih“ i upozoriti na društvene trendove koji mijenjaju naše odnose i sustave vrijednosti radi čega takve osobe često puta postaju (ne)vidljive.

Konferencija je omogućila sudionicima razmjenu mišljenja, konstruktivne rasprave, primjere najbolje prakse socijalnog rada, pogled na praksu socijalnog rada iz perspektive korisnika i aktivniju ulogu svakog od nas, s ciljem postizanja pozitivnih promjena.

U radnom posjetu Dubrovačko-neretvanskoj županiji ministrica izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković okupila je ravnatelje svih CZSS i ustanova socijalne skrbi kojima je osnivač RH na području Županije.

Na sastanku u prisustvu župana Nikole Dobroslavića i zamjenice župana Žakline Marević razgovaralo se o važnosti uloge ustanova u lokalnoj zajednici, socijalnom planiranju usluga i specifičnim potrebama na županijskoj razini, osnivanju skloništa za žrtve nasilja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, kao i o paketu mjera fizičke i tehničke zaštite, statusu službene osobe, međuresorne suradnje, ciklusu edukacija i pronalaženju modaliteta zaštite socijalnih radnika i na terenu.

Sastanku su nazočile i pročelnica UO za društvene djelatnosti Jelena Dadić i ravnateljica DUNEA-e Melanija Milić.

Ministrica je istaknula kako su se teme sastanka odnosile na poboljšanje sustava socijalne skrbi, a u tu svrhu Ministarstvo je osmislilo paket od pet mjera koje će pomoći ostvariti dobro ustrojen i optimalan sustav socijalne skrbi.

”Tragedija u Đakovu je bila pokretač promišljanja uvođenja sigurnosnih mjera u sustav socijalne skrbi. Jedino socijalni radnik koji se osjeća sigurno i zaštićeno može kvalitetno obavljati svoj posao. Prva mjera je uvođenje fizičke i tehničke zaštite u sve Centre za socijalnu skrb i podružnice Centara na razini Hrvatske, sljedeća mjera je davanje statusa službene osobe svim socijalnim radnicima i radnicima u sustavu socijalne skrbi i svaki napad će se tretirati kao kazneno djelo. Treća mjera je osnaživanje profesije i tu idemo u sustavno stručno usavršavanje kroz pet modula. Potom to je omogućavanje zaštite za vrijeme izlaska na teren kada socijalni radnici svoje poslove obavljaju izvan centara, dok je peta mjera jačanje međuresorne suradnje”, istaknula je.

Ministrica je rekla kako je kadrovska popunjenost u Centrima za socijalnu skrb u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na dobroj razini, te kako će se u dogledno vrijeme raditi i na osnaživanju Obiteljskog centra. Napomenula je kako je suradnja s Dubrovačko-neretvanskom županijom jako dobra, poglavito u smislu rješavanja pitanja sigurne kuće.

”Do kraja ove godine Dubrovačko-neretvanska županija će imati sigurnu kuću, naravno o detaljima ne mogu govoriti”, rekla je ministrica.

Župan Dobroslavić također je ustvrdio kako će sigurna kuća na jugu Hrvatske biti riješena do kraja godine zahvaljujući naporima Ministarstva i Županije, a dodao je kako je ministricu upoznao s dva projekta iz sfere socijalne politike koje je Dubrovačko-neretvanska županija prijavila na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.

”To je projekt poboljšane verzije sigurne kuće, za jedno dulje razdoblje, a drugi je Centar za rane intervencije u Neretvi. Oba projekta su krucijalna i vjerujem da će oba proći na natječaju te kako će biti realizirani jako skoro”, rekao je župan Dobroslavić.

Projekt “Zaželi danas za bolje sutra – Grad Ploče

Danas su u velikoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Pločama svečano uručeni ugovori i prigodni darovi za 20 žena s područja grada Ploča koji su dio projekta „ZAŽELI danas za bolje sutra – Grad Ploče“.

Grad Ploče pristupio je projektu „Zaželi danas za bolje sutra“, a koji je financiran u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. iz sredstava Europskog socijalnog fonda. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Odlukom o financiranju od 21. rujna 2018.g., odobrilo je financiranje projektnog prijedloga Grada Ploča, ZAŽELI danas za bolje sutra, u 100% iznosu od 4.064.667,47 kn.

Projekt će se financirati 85% sredstvima Europskog socijalnog fonda (EU) i 15% sredstvima Državnog proračuna (RH).

Nositelj projekta je Grad Ploče, a partneri na projektu su Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Dubrovnik i Centar za socijalnu skrb Ploče.

Cilj projekta je omogućiti zapošljavanje i pristup tržištu rada ženama pripadnicama ranjivih skupina, odnosno nezaposlenim ženama s najviše završenim srednjoškolskim obrazovanjem u evidenciji nezaposlenih HZZ-a, što je u konačnici rezultiralo zapošljavanjem 20 žena.

Također, žene koje budu uključene u projekt završiti će dodatne programe obrazovanja/osposobljavanja koji će se definirati u skladu sa potrebama za radnom snagom na lokalnom tržištu rada, a sve s ciljem povećanja njihove zapošljivosti i nakon završetka projekta.

Skip to content